SWOT analiza Hrvatske između pesimističnog i optimističnog scenarija

Autor: DRAGO MUNJIZA, dragan.munjiza@adriaticinterim.management Objavljeno: 14.11.2018 Izvor: Časopis Lider, 9. studenog 2018.

SWOT analiza Hrvatske između pesimističnog i optimističnog scenarija

Većina loših scenarija događa(la) se upravo zbog manjka retrospektive, nerealno postavljenih ciljeva i nerazumijevanja okružja. U psihologiji takvo ponašanje često završava 'efektomkockara' koji manji gubitak pokušava nadoknaditi još većim ulogom pa na kraju izgubi sve.

U prošlom broju Lidera moglo se pročitati pet članaka uspješnih hrvatskih poduzetnika i 'opinion makera' (a pažljivijeg čitatelja mogla su i potaknuti na razmišljanje) koja upućuju na trenutačno stanje hrvatskoga gospodarstva odnosno poduzetništva. Kolega gost komentator Vukić jasno je i vrlo smislenoobrazložio svoje uvjerenje da u Hrvatskoj, a vjerojatno i okolnim zemljama, nema (kvalitetnih) profesionalnih menadžera, što implicira da poslodavci, bio to javni sektor ili osnivači tvrtki koji polako prepuštaju posao drugoj generaciji, imaju velik problem (menadžerski: izazov), i kratkoročni i dugoročni. Kolega kolumnist Boris Teški uvjeren je da Hrvatska nije spremna za sljedeću krizu i upozorava na potencijalne mine (osim neke buduće svjetski loše konjunkture I budućeg Brexita) specifične za naše gospodarstvo: iseljavanje i loš omjer zaposlenih u produktivnom sektoru u odnosu na ukupnu populaciju koja se smanjuje, nastavak krize u Agrokoru, učinak manjka subvencija za sektore brodogradnje i poljoprivrede. Ekonomist i poduzetnik Vuk Vuković upozorava pakna nepredvidljivost kriza (koje naziva crnim labudovima), bilo svjetskih bilo lokalnih, koje su u srži kapitalizma, kao i na 'mentalitet krda', imanentan većini profesionalaca. Politička kolumnistica Višnja Starešina govori o problemu pojačavanja migrantske krize i sugerira da je ona planirana te da će postati golem sigurnosni problem za Hrvatsku (a posljedično i gospodarstveni, prije svega u turističkom sektoru). Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović provlači tezuo hrvatskom 'ortačkom kapitalizmu' u kojem nema ni potpuno nevinih ni potpuno krivih, dakle više-manje cijelo društvo prešutno podupire sadašnji način funkcioniranja gospodarstva.

Ako kompiliramo teze i zaključke svih pet članaka, možemo izraditi kratku SWOT analizu sadašnjeg trenutka u Hrvatskoj, koju donosimo u posebnom okviru. Već i to što se svakodnevno raspravlja o svim temamanaznačenima u ovoj SWOT analizi, pokazuje da se na gotovo svim razinama društva događa kreativni sukob,diskutira se o mogućim poboljšanjima funkcioniranjadruštva i ekonomije. Ako preferiramo pesimističan scenarij, koji bi značio da će se sve prijetnje ostvariti, a slabosti zadržati, tada našem društvu nema pomoći i oni koji su ga napustili dobro su odradili svoju SWOT analizu. Ako smo pak (umjereni) optimisti i prihvatimo da kao 'crni labudovi' ne vidimo da smo dio 'mentaliteta krda' koje je trenutačno bombadirano svim vrstama strahova i praktičnih neusklađenosti, nemamo što izgubiti: moguće je i u uvjetima ograničenih resursa i znanja, u neizvjesnim svjetskim konjunkturama strpljivo činiti male pomake na svim područjima gospodarstva i, najvažnije, realno sagledavati svoje mogućnosti i sadašnji trenutak (SWOT) te ciljeve koji se mogu postići. Većina loših scenarija događa(la) se upravo zbog manjka retrospektive, nerealno postavljenih ciljeva i nerazumijevanja okružja. U psihologiji takvoponašanje često završava 'efektom kockara' koji manji gubitak pokušava nadoknaditi još većim ulogom pa na kraju izgubi sve.

SWOT ANALIZA

Slabosti i prijetnje

loša demografska slika
loš omjer produktivnih zaposlenih i ukupnog stanovništva
nepostojanje kvalitetna korporativnog upravljanja u većini poslovnih subjekata
neprekinuti 'mentalitet krda' većine upravljača
prihvaćanje prosječnosti i nespremnost za osobni doprinos i rizik
eskalacija migrantske krize
Brexit kao okidač za krizu u EU
ponavljanje svjetske gospodarske krize, geopolitički sukob najvećih svjetskih aktera
iseljavanje mladih, sve veći nedostatak radne snage i transformacijskih menadžera
nedovoljno učinkovita transformacija brodogradnje i poljoprivrede, Petrokemije i Agrokora s multiplikacijskim učincima na lokalne sredine i pripadajuće sektore

Snage i prilike

proračunski suficit (dijelom prouzročen i povećanim priljevom doznaka iz EU)
smanjenje PDV-a za poljoprivredne i prehrambene proizvode, daljnje rasterećivanje poduzetnika
daljnji umjereni rast potrošnje stanovništva
uspješan nastavak transformacije velikih sustava (Agrokor, Uljanik, Petrokemija...)
usredotočivanje na ljudske resurse i korporativno upravljanje na svim razinama, uključivanje studenata i umirovljenika na tržište rada, postavljanje najkvalitetnijih na odgovorna mjesta u gospodarstvu i važnim tvrtkama
kvalitetno prenošenje upravljanja privatnim tvrtkama na drugu generaciju
ulaganje u razvoj i posebice izvoz
razbijanje 'socijalističkoga' mentaliteta prosječnosti